1. GDJE JE PROPISANO PRAVO RADNIKA NA GODIŠNJI ODMOR?
Prava radnika (pravo na godišnji odmor) mogu biti propisana:
- zakonom o radu (NN 149/09)
- kolektivnim ugovorom
- pravilnikom o radu
- ugovorom o radu
Trajanje godišnjeg odmora u danima mora biti navedeno u ugovoru o radu. Iznimno, trajanje godišnjeg odmora ne mora biti izraženo u broju dana, ako se u ugovoru o radu poziva na primjenu pravilnika o radu ili kolektivnog odmora.
2. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna (čl.55.st.1.Zakona o radu). To znači ako radnik ima petodnevni radni tjedan ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako radnik ima šestodnevni radni tjedan tada ima pravo na najmanje 24 radna dana.
Međutim, trajanje godišnjeg odmora dužeg od najkraćega može se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Kod kolektivnih ugovora bitno je da poslodavac koji nije potpisnik nekog od kolektivnih ugovora ne mora ih primjenjivati, osim kolektivnih ugovora za trgovinu, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije, humanitarno razminiravanje, te drvnu i papirnu konfekciju koje moraju primjenjivati svi poslodavci koji se bave navedenim djelatnostima.
Godišnji odmor se uvećava za:
a) prema godinama starosti
- do 20 godina života - 1 dan
- od 20-30 godina života - 2 dana
- od 30-40 godina života - 3 dana
- od 40-50 godina života - 4 dana
- od 50-60 godina života - 5 dana
- preko 60 godina života - 6 dana
b) prema duljini staža
- od 0-5 godina - 1 dan
- od 5-10 godina - 2 dana
- od 10-15 godina - 3 dana
- od 15-20 godina - 5 dana
- od 20-25 godina - 7 dana
- preko 25 godina - 9 dana
c) prema ocjeni poslodavca za:
- stručnu spremu ili uvjete rada ili djelotvornost i kvalitetu rada - 1 dan
- za rad u smjenama - 2 dana
- za socijalne uvjete (samohrani roditelj) - 2 dana
Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po kriteriju iz točke c) ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana.
Broj radnih dana utvrđen prema točki a), b) i c) pribraja se zakonskom minimumu trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 30 radnih dana.
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana, a uvećava se za:
a) radni staž
- od 1-5 godina - 1 dan
- od 5-10 godina - 2 dana
- od 10-15 godina - 4 dana
- od 15-20 godina - 6 dana
- od 20-30 godina - 8 dana
- preko 30 godina - 10 dana
b) zdravstveno stanje radnika - do 3 radna dana
c) socijalne prilike radnika - do 3 radna dana
Kriterije iz točke b) i c) konkretno utvrđuju radnici poslodavci pravilnikom o radu.
Subote se računaju u trajanje godišnjeg odmora, nezavisno od toga kako je raspoređeno radno vrijeme tijekom tjedna.
Ugodtiteljstvo (NN 69/02, 139/04)
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana, a uvećava se za:
a) s osnove složenosti poslova
- radniku na radnom mjestu s VII stupnjem obrazovanja - 4 radna dana
- radniku na radnom mjestu s VI stupnjem obrazovanja - 3 radna dana
- radniku na radnom mjestu s IV i V stupnjem obrazovanja - 2 radna dana
- radniku na radnom mjestu do IV stupnja obrazovanja - 1 radni dan
b) s osnova radnog staža, na svake 3 godine radnog staža radnika - 1 dan
c) s osnova invalidnosti i tjelesnog oštećenja - 1 dan
d) samohrani roditelj - 2 dana
Najduže trajanje godišnjeg odmora do 30 radnih dana.
Graditeljstvo (NN 120/08)
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana, a uvećava se za:
a) za svake navršene 2 godine radnog staža - 1 radni dan
b) radniku invalidu rada i invalidu Domovinskog rata s preko 50% invaliditeta - 5 radnih dana
c) radnici majci s dvoje ili više djece do 7 godina života - 3 radna dana
Najduže trajanje godišnjeg odmora 30 radnih dana.
Putničke agencije (NN 94/02)
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana, a uvećava se za:
a) prema uvjetima rada - 0-4 dana
b) prema doprinosu radnika na radu - 0-5 dana
c) prema složenosti poslova - 0-3 dana
d) prema radnom stažu - 0-8 dana
e) prema posebnim socijalnim uvjetima - 0-3 dana
Sezonski radnici imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ali ne manje od 2 dana za svaki mjesec rada.
Drvna i papirna industrija (NN 123/08)
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana.
Prema čl.28. Kolektivnog ugovora trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se pravilnikom o radu, tako da se na minimum dana određenih zakonom dodaje određeni broj dana za radni staž i druge uvjete.
U dane godišnjeg odmora ubrajaju se samo dani u koje bi radnik redovito radio da ne koristi godišnji odmor.
Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu najmanje 18 radnih dana.
Pirotehničar ima za svaku kalendarsku godinu pravo na najmanje 30 radnih dana.
Minimalni broj radnih dana godišnjeg odmora uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
a) s obzirom na uvjeter rada
- rad na poslovima pirotehničara - 4 dana
- rad na poslovima vodiča pasa, rukovoditelja specijalnih strojeva za razminiranje i sanitetsko osoblje - 3 dana
b) s obzirom na stručnu spremu
- KV radnik - 1 dan
- SSS - 2 dana
- VŠS - 3 dana
- VSS - 4 dana
c) prema duljini staža
- od 1-10 godina - 1 dan
- od 10-20 godina - 2 dana
- od 20-30 godina - 3 dana
- od 30 i više godina - 4 dana
d) s obzirom na posebne socijalne uvjete:
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako malodobno dijete - 1 dan
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikopiranog djeteta bez obzira na ostalu djecu - 2 dana
- invalidu kojem je utvrđena invalidnost veća od 20% - 3 dana
Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po kriteriju iz točke c) ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana.
Broj radnih dana utvrđen prema točki a), b), c) i d) pribraja se zakonskom minimumu trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 30 radnih dana (osim za radnike na poslovima pirotehničara).
Ako je neko pravo radnika različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili Zakonom o radu, za radnika se primjenjuje najpovoljnije pravo.
3. GODIŠNJI ODMOR MALODOBNOG RADNIKA I RADNIKA KOJI RADE NA POSLOVIMA ŠTETNIM ZA ZDRAVLJE
Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.
Radnik koji radi na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana. Poslovi koji su štetni za radnika, te trajanje godišnjih odmora na tim poslovima, utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
4. GODIŠNJI ODMOR RADNIKA KOJI NE RADE PUNO RADNO VRIJEME
Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi godišnjeg odmora kao i radnik koji radi puno radno vrijeme. Razlika će se pojaviti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, s obzirom da će radnik koji radi nepuno radno vrijeme primiti naknadu plaće samo za sate koje bi radio da ne koristi godišnji odmor.
U slučaju da radnik radi kod 2 ili više poslodavca nepuno radno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora ne mora biti određeno u istom trajanju. U ovom slučaju potrebno je voditi računa da 2 ili više poslodavca odobre radniku korištenje godišnjeg odmora u isto vrijeme. Ako poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora dužni su omogućiti korištenje godišnjeg odmora u razdoblju u kojem to zahtjeva radnik.
5. MOŽE LI SE RADNIKU DATI ODMOR DUŽI OD ONOGA KOJI JE PROPISAN UGOVOROM O RADU, KOLEKTIVNIM UGOVOROM ILI PRAVILNIKOM O RADU?
Poslodavac može svojom odlukom radniku dati pravo na duži godišnji odmor od onoga propisanog ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zabranjena je diskriminacija radnika kod određivanja prava radnika na dužinu trajanja godišnjeg odmora zbog rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodničkih obveza, jezika, vjere, političkog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može biti određena pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
6. KOJI SE DANI NE URAČUNAVAJU U TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA?
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se:
- blagdani i neradni dani
- bolovanje i druge privremene nesposobnosti za rad (koje je utvrdio ovlašteni liječnik)
7. U KOJEM ROKU RADNIK STJEČE PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR?
Pravo na puni godišnji odmorradnik stječe nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dužio od 8 dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Bolovanje i druga privremena nesposobnost za rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustva s rada ne smatra se prekidom rada.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u slijedećim slučajevima:
- ako u kalendarskog godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja 6-mjesečnoga roka, nije stekao pravo na puni godišnji odmor
- ako radni odnos prestane prije završetka 6-mjesečnoga roka od dana zaposlenja
- ako radniku radni odnos prestane prije 1. srpnja
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zakružuju se na cijeli dan godišnjeg odmora.
8. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U 2 DIJELA
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u 2 dijela. U protivnom poslodavac je obvezan omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koristi godišnji odmor u 2 dijela, poslodavac odlučuje o tome hoće li radnik drugi dio godišnjeg odmora koristiti u tekućoj ili idućoj godini. Ako se drugi dio godišnjeg odmora koristi u idućoj godini, prvi dio godišnjeg odmora (čl.62.st.2.Zakona o radu) u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine (čl.63.st.1.Zakona o radu).
Radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora. Iznimno, godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine (bez obzira koliko je radio u prethodnoj godini).
Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj službi, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u slijedećoj kalendarskoj godini.
9. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U 3 ILI VIŠE DJELOVA
Radnik koji želi koristiti godišnji odmor u 3 ili više dijelova, to može učiniti samo uz pristanak poslodavca.
I obrnuto, poslodavac može odrediti da, zbog potrebe posla, radnik koristi godišnji odmor u 3 ili više djelova samo ako na to pristane radnik.
10. TKO ODLUČIJE O RASPOREDU GODIŠNJEG ODMORA?
Poslodavac utvrđuje korištenje godišnjeg odmora u skladu s ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu. Pri utvrđivanju rasporeda moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima. Također, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem (ako je utemeljeno), odnosno sindikalnim povjerenikom (ako je imenovan ili izabran od sindikata).
Raspored korištenja godišnjeg odmora (čl.64.st.1.Zakona o radu) utvrđuje poslodavac najkasnije do 30.lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.
Iznimno se raspored utvrđuje i ranije ako je to navedeno u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
11. DO KADA SE NAJKASNIJE RADNIKA MORA OBAVIJESTITI O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA?
Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora. Primjer pisane obavijesti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora možete naći ovdje.
12. MOŽE LI RADNIK KORISTITI GODIŠNJI ODMOR KAD ON TO ŽELI?
Radnik ima pravo 1 dan godišnjeg odmora koristiti kada on to želi (čl.64.st.5. Zakona o radu), uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.
Kolektivnim ugovorima je ovo pravo uređeno na slijedeći način:
|
Kolektivni ugovor
|
Broj dana godišnjeg odmora kojeg radnik može koristiti kada to želi
|
Obveza radnika da obavijesi poslodavca
|
|
Trgovina
|
2 dana
|
3 dana prije
|
|
Ugostiteljstvo
|
1 dan
|
2 dana prije
|
|
Graditeljstvo
|
1 dan
|
2 dana prije
|
|
Obrt
|
1 dan
|
3 dana prije
|
|
Drvna i papirna industrija
|
3 dana (ovo vrijedi samo za radnika koji ima
više od 20 godina neprekidnog rada kod poslodavca)
|
3 dana prije
|
|
Putničke agencije
|
2 dana
|
2 dana prije
|
|
Humanitarno razminiranje
|
Dva puta po 1 dan
|
3 dana prije
|
13. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo (čl.60.st.1. Zakona o radu) na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi).
|
Kolektivni ugovor
|
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora po kolektivnom ugovoru
|
|
Trgovina
|
u visini plaće kao da je radio (ako nije radio cijeli mjesec)
|
|
Ugostiteljstvo
|
u visini plaće kao da je radio (ako nije radio cijeli mjesec)
|
|
Graditeljstvo
|
u visini prosječne plaće isplaćene za rad u prethodna
3 mjeseca ili u visini plaće za prethodni mjesec,
ovisno što je povoljnije za radnika
|
|
Obrt
|
-
|
|
Drvna i papirna industrija
|
u visini plaće kao da je radio (ako nije radio cijeli mjesec)
|
|
Putničke agencije
|
u visini plaće kao da je radio (ako nije radio cijeli mjesec)
|
|
Humanitarno razminiranje
|
-
|
14. GODIŠNJI ODMOR U SLUČAJU PRESTANKA RADNOG ODNOSA
Pod pitanjem U KOJEM ROKU RADNIK STJEČE PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR? objašnjeno je kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor, a kada na srazmjerni broj dana godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuju se na cijeli dan godišnjeg odmora.
U slučaju prestanka ugovora o radu (čl.61.st.1 Zakona o radu) poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. U tom slučaju, isplata takve naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije prekršaj.
Nnaknada za dane neiskorištenog godišnjeg odmora utvrđuje se u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
15. ODRICANJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR I NAKNADA ŠTETE ZBOG NEKORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA
Sukladno čl.57. Zakona o radu, ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Međutim, nakon što protekne vrijeme u kojem se godišnji odmor mogao koristititi, ako se postigne sporazum između poslodavca i radnika o naknadi štete za neiskorišteni godišnji odmor, nema zapreke da se ta naknada isplati. Ipak, bez obzira na naknadu štete koja će se isplatititi radniku, to ne oslobađa poslodavca od prekršajne odgovornosti.
Podsjećamo, u slučaju prestanka ugovora o radu (čl.61.st.1 Zakona o radu) poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. U tom slučaju, isplata takve naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije prekršaj.
16. KAZNENE ODREDBE ZA PREKRŠAJE U SVEZI S GODIŠNJIM ODMOROM
Najvažnije kaznene odredbe su:
|
Kaznena odredba
|
Visina propisane kazne
|
|
..ako se radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u 2 dijela
|
- poslodavac pravna osoba - 31.000-60.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 4.000-6.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 4.000-6.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000 kn
|
|
..ako se raspored korištenja godišnjeg odmora ne utvrdi u skladu sa Zakonom o radu
|
- poslodavac pravna osoba - 31.000-60.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 4.000-6.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 4.000-6.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000 kn
|
|
..ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora
|
- poslodavac pravna osoba - 31.000-60.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 4.000-6.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 4.000-6.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000 kn
|
|
..ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili više poslodavaca, a koji nisu postigli sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, ne omogući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu
|
- poslodavac pravna osoba - 31.000-60.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 4.000-6.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 4.000-6.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000 kn
|
|
..ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom Zakonom o radu
|
- poslodavac pravna osoba - 61.000-100.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 7.000-10.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 7.000-10.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000 kn
|
|
..ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora |
- poslodavac pravna osoba - 61.000-100.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 7.000-10.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 7.000-10.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000 kn
|
|
.. ako radniku ne omogući korištenje razmjernog djela godišnjeg odmora u skladu sa Zakonom o radu
|
- poslodavac pravna osoba - 61.000-100.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 7.000-10.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 7.000-10.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000 kn
|
|
..ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na načinodređen zakonom o radu
|
- poslodavac pravna osoba - 61.000-100.000 kn
- odgovorna osoba u pravnoj osobi - 7.000-10.000 kn
- poslodavac fizička osoba - 7.000-10.000 kn
- poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna namjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000 kn
|
